Rusija i Balkan-Ekspanzija i potiskivanje, S. Djukic i B. Varga, Evropski pokret u Srbiji, 2019. 

“Rusija i Balkan – Ekspanzija i potiskivanje”, S. Djukic i B. Varga, Spoljnopoliticke sveske Foruma za medjunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji, Drugi broj za 2019.

 

Rusija i Balkan – Ekspanzija i potiskivanje

 

Link za PDF: http://www.emins.org/wp-content/uploads/2017/03/Spoljnopoliticke-sveske-02_2019-web.pdf?fbclid=IwAR36VDLhZYxlgvQ0KI2lLSyBQTSW7H9i3hvabd_XtuPJJ52s0i3yb2aDAPI

 

Drugi broj 2019 – Rusija i Balkan – Ekspanzija i potiskivanje – Ovo, najnovije naše istraživanje svojevrsni je apdejt u razvoju događaja  na Balkanu, između zemalja Poluostvra i njihovog tradiciolanog partnera, Rusije, o novim i starim vezama i namerama Rusije u odnosima sa pojedinim državama regiona. Angažovanjem na Balkanu, koje neki doživljavaju smo kao povratak, a neki kao novu rusku ekspanziju, Moskva pokušava da probleme iz svog neposrednog okruženja (proširenje NATO-a pa i EU, zatim Ukrajine, Gruzije), poznatim spoljnopolitičkim metodama transponuje i odgurne dalje od svoga dvorišta pred naša balkanska vrata.

Naše prethodno istraživanje bilo je isključivo fokusirano na odnose Srbije i Ruske Federacije i kako ti odnosi utiču na proces integraciju Srbije u EU i na njeno članstvu u Uniji. Ovim istraživanjem, nastojimo da proširimo korpus država koje obuhvatamo u regionu “ruskim faktorom”, da uporedo posmatramo odnose Srbije (a u potrebnoj meri i Kosova i Metohije) i celog balkanskog regiona, odnosno država regiona sa Ruskom Federacijom.

U tom kontekstu su uključene i ostale tranzicione države (BiH, Crna Gora, Albanija i Severna Makedonija), kao i balkanske države članice EU (Hrvatska, Bugarska i Grčka). Uprkos velikim očekivanjima i nadama, proširenje i primena evropskih vrednosti i kretanje ka EU veoma sporo napreduju, ako čak i napreduju. S druge strane, Rusija se, prema nekim ocenama, uspešno probija u region, što mnogi doživljavaju kao “pravu rusku ekspanziju”, bilo političku, energetsku, bilo kao vojno-tehničku. To je posedica dvostrukog oklevanja: sa jedne strane evroatlantskih integracija, sa druge strane naročito zemalja Zapadnog Balkan koje nisu ni u EU ni u NATO, što otvara prostor za delovanje “ruskog faktora”.

Podstrek za izradu jedne ovakve studije bila su i pisma autorima u vezi prethodne studije, „Srbija na putu ka EU i Rusija“, koja su bila upućena iz više država Evrope (Španije, Poljske, Češke, Ukrajine, Rusije) u kojima su se pohvalno izražavali o studiji iz 2017. uz  pitanja o nastavku istraživanja ruskog prisustva u regionu odnosno u Srbiji.

 

Share this post